|
Primjena |
Koncentracija (%) |
Napomena |
|
u fenofazi
zimskog pupa (pup zatvoren) |
2 – 3 % |
|
|
u
vegetaciji, kada mladice budu 10–15 cm |
0,5 – 1 % |
|
|
nakon
cvatnje |
1 – 2 % |
|
PRIPREMA 100 l 1%-tne BORDOŠKE
JUHE:
1 kg modre galice otopi se dan
ranije u plastičnoj ili drvenoj posudi i to tako da se u 50 lit vode na
"štapu" objesi rijetka krpa (gaza) u koju se stavi 1 kg modre galice.
Sutra se u drugu posudu (koja
drži 100 l) stavi 50 lit vode i u njoj razmuti 1,2 kg gašenog vapna (ili 0,4 kg
živog ili 0,55 kg hidratiziranog). Kad se vapno otopi preko sita ili krpe,
dobijemo tzv. "vapneno mlijeko". Nakon toga se otopina modre galice
polako sipa u vapneno mlijeko i stalno miješa. Dobili smo bordošku juhu čiju
reakciju je preporučljivo provjeriti fenolftaleinskim ili lakmus papirićem. Ako
juha ima neutralnu (poželjnu) reakciju, crveni lakmus pomodri a bijeli ftalein
papir pocrveni.
Kisela bordoška juha (zbog
manjka vapna u omjeru) može spržiti list tretirane kulture, a alkalična (zbog
viška vapna u omjeru) ima slabo djelovanje.
Ako ima razloga da pripremljena
bordoška juha mora prenoćiti prije upotrebe (što nije preporučljivo) moguće je
na 100 lit juhe dodati 5-10 dag šećera radi održanja pravilnog koloidnog stanja
pripremljene otopine.
Danas se proizvode gotove
bordoške juhe neutralne reakcije.
|
Preparat |
Koncentracija [%] |
Napomena |
|
0,75 |
prije
cvatnje |
|
|
1,5 |
nakon
cvatnje |
|
|
0,25 - 0,30 |
|
|
|
0,20 - 0,25 |
|
PREDNOSTI BAKRENIH PRIPRAVAKA U ODNOSU NA ORGANSKE PRIPRAVKE:
NAPOMENA:
Preventivni
fungicidi trebaju biti na listu loze prije nego počne stvaranje klične
cijevi i prodiranje zoospore u list. Kap vode (uslijed kiše ili rose) potakne
zoosporu na klijanje. Međutim, voda također aktivira već nanešeni fungicid koji
uništi proklijalu zoosporu i zaustavi proces zaraze. Važno je naglasiti da
preventivni fungicidi ne pomažu u slučaju vidljivih "uljnih pjega"
jer je tada gljiva razvijena unutar lista, a fungicid može samo sprječiti
infekciju, ali ne može zaustaviti proces inkubacije i fruktifikacije. Zato je
važno pravovremeno prskanje prije zaraze. Za pravovremeno obavještavanje o
potrebi preventivnog prskanja zadužena je antiperonosporna služba
pojedinog područja.
U prosjeku je potrebno
napraviti 2 prskanja organskim preventivnim fungicidima prije cvatnje (u fazi
D-F). Preporučamo primjenu jednog od preventivnih fungicida iz tablice a koji
su dokazani u brojnim pokusima i praksi. Svaki od navedenih pripravaka pruža
odličnu zaštitu dok ga ne ispere kiša. Prskanje treba ponoviti nakon 40-50 ml
oborina.
Također je važno znati da se
preventivni fungicidi ne premještaju u mlado lišće. Ako je porast značajan
nakon zadnjeg prskanja, potrebno je pratiti prognozu i prskati prije kiše ili
jake rose. Svaki od navedenih fungicida ima svoje "mjesto-poziciju" u
programu zaštite vinove loze, gdje će najbolje pokazati svoja svojstva.
|
Primjena |
Koncentracija (%) |
Napomena |
|
0,25 |
prva 2 prskanja (faza D-F) |
|
|
0,25 |
prva 2 prskanja (faza D-F) |
|
|
0,05 |
uključite u prva 2 prskanja
(faza D-F) |
|
|
0,18 |
prva 2 prskanja (faza D-F) |
|
|
0,2 |
primjena od faze F-K; najviše
tri puta godišnje u istom vinogradu |
* CABRIO TOP suzbija istovremeno peronosporu i pepelnicu (dolazi iz
nove grupe - strobilurina); pokazuje vrhunski učinak u suzbijanju pepelnice
(kada je najjači "pritisak" pepelnice - fenofaza J-K)
Biljni
organi prskani sistemičnim fungicidom upijaju aktivnu tvar, te se ona
translocira (prenosi) nepromijenjena u obliku metabolita na veće ili manje
udaljenosti unutar biljke.
Sistemičnost može biti uzlazna
(ksilem sistemik), koja je najjače izražena, ili silazna (floem sistemik). Neki
fungicidi pokazuju kretanje u oba smjera. Nadalje za fungicide sistemičnog
djelovanja osobito je da fungicidno-zaštitno djelovanje traje 8 do 12 dana, a
vrijeme ulaska u list 30 – 60 minuta. Nakon toga ih kiša ne može isprati niti
razgraditi sunčevo svjetlo. Djeluju stopirajuće do 48 sati, što znači da
djeluju terapeutski, uništavaju micelij-hife gljive unutar lista i zaustavljaju
ili usporavaju njen razvoj.
Sistemični fungicidi smanjuju
broj prskanja uz sigurniju zaštitu.
Problem sistemičnih fungicida
je brža pojava otpornosti (rezistentnosti) gljive patogena. Zato se uključuju u
programe zaštite vinove loze na "mjesto-poziciju" koje je
najkritičnije za infekciju peronoporom. To su faze neposredno pred cvatnju (H)
do zatvaranja grozda (K).
Osobine sistemičnog fungicida
nakon prskanja su sljedeće:
|
Preparat |
Koncentracija [%] |
Napomena |
|
0,3 - 0,4 |
|
|
|
0,2 |
|
|
|
0,25 |
|
|
|
0,4 |
|
NAPOMENE:
Svaki od navedenih fungicida
ima svoju "idealnu poziciju" u programu zaštite. Sastoje se od
sistemične i kontaktne komponente:
Opasnost od peronospore u
normalnim godinama prestaje oko 15.srpnja. Tada list postaje otporniji na
infekcije a i visoke temperature stopiraju razvoj bolesti.
Općeniti program za suzbijanje
peronospore izgleda ovako:
1.
faza A-C: bakreni pripravak u trostrukoj (faza C dvostrukoj)
koncentraciji u odnosu na onu koja se koristi u toku vegetacije
2.
faza D-G: organski kontaktni ili bakreni fungicid – 2
prskanja u razmaku 7-10 dana
3.
faza H: sistemično-kontaktni fungicid
4.
faza I: cvatnja
5.
faza J: sistemično-kontaktni fungicid
6.
faza J-K: sistemično kontaktni ili bakreni fungicid
7.
faza K: bakreni fungicid
Svaka regija, ovisno o slijedu
vremenskih prilika imat će više ili manje prskanja. Važno je znati slijedeća
pravila:
zadnje prskanje nakon zatvaranja grozda provodi se bakrenim pripravkom