Peronospora, plamenjača (Plasmopara viticola)

1. Kontaktno–preventivni–protektivni fungicidi
Klasična bordoška juha (smjesa bakra i vapna):

Primjena

Koncentracija (%)

Napomena

u fenofazi zimskog pupa (pup zatvoren)

2 – 3 %

 

u vegetaciji, kada mladice budu 10–15 cm

0,5 – 1 %

 

nakon cvatnje

1 – 2 %

 


        PRIPREMA 100 l 1%-tne BORDOŠKE JUHE:
        1 kg modre galice otopi se dan ranije u plastičnoj ili drvenoj posudi i to tako da se u 50 lit vode na "štapu" objesi rijetka krpa (gaza) u koju se stavi 1 kg modre galice.

        Sutra se u drugu posudu (koja drži 100 l) stavi 50 lit vode i u njoj razmuti 1,2 kg gašenog vapna (ili 0,4 kg živog ili 0,55 kg hidratiziranog). Kad se vapno otopi preko sita ili krpe, dobijemo tzv. "vapneno mlijeko". Nakon toga se otopina modre galice polako sipa u vapneno mlijeko i stalno miješa. Dobili smo bordošku juhu čiju reakciju je preporučljivo provjeriti fenolftaleinskim ili lakmus papirićem. Ako juha ima neutralnu (poželjnu) reakciju, crveni lakmus pomodri a bijeli ftalein papir pocrveni.

        Kisela bordoška juha (zbog manjka vapna u omjeru) može spržiti list tretirane kulture, a alkalična (zbog viška vapna u omjeru) ima slabo djelovanje.

        Ako ima razloga da pripremljena bordoška juha mora prenoćiti prije upotrebe (što nije preporučljivo) moguće je na 100 lit juhe dodati 5-10 dag šećera radi održanja pravilnog koloidnog stanja pripremljene otopine.

        Danas se proizvode gotove bordoške juhe neutralne reakcije.

2. Fungicidi kontaktno–protektivnog djelovanja
Tvornički (gotovi) preparati na bazi bakra ili modre galice i vapna:

Preparat

Koncentracija [%]

Napomena

BORDOŠKA JUHA MANICA 20 WP

0,75

prije cvatnje

BORDOŠKA JUHA MANICA 20 WP

1,5

nakon cvatnje

CUPRABLAU Z

0,25 - 0,30

 

CUPRABLAU Z ULTRA

0,20 - 0,25

 


PREDNOSTI BAKRENIH PRIPRAVAKA U ODNOSU NA ORGANSKE PRIPRAVKE:


NAPOMENA:

 

Tvornički organski fungicidi kontaktno–površinskog djelovanja:

        Preventivni fungicidi trebaju biti na listu loze prije nego počne stvaranje  klične cijevi i prodiranje zoospore u list. Kap vode (uslijed kiše ili rose) potakne zoosporu na klijanje. Međutim, voda također aktivira već nanešeni fungicid koji uništi proklijalu zoosporu i zaustavi proces zaraze. Važno je naglasiti da preventivni fungicidi ne pomažu u slučaju vidljivih "uljnih pjega" jer je tada gljiva razvijena unutar lista, a fungicid može samo sprječiti infekciju, ali ne može zaustaviti proces inkubacije i fruktifikacije. Zato je važno pravovremeno prskanje prije zaraze. Za pravovremeno obavještavanje o potrebi preventivnog  prskanja zadužena je antiperonosporna služba pojedinog područja.

        U prosjeku je potrebno napraviti 2 prskanja organskim preventivnim fungicidima prije cvatnje (u fazi D-F). Preporučamo primjenu jednog od preventivnih fungicida iz tablice a koji su dokazani u brojnim pokusima i praksi. Svaki od navedenih pripravaka pruža odličnu zaštitu dok ga ne ispere kiša. Prskanje treba ponoviti nakon 40-50 ml oborina.

        Također je važno znati da se preventivni fungicidi ne premještaju u mlado lišće. Ako je porast značajan nakon zadnjeg prskanja, potrebno je pratiti prognozu i prskati prije kiše ili jake rose. Svaki od navedenih fungicida ima svoje "mjesto-poziciju" u programu zaštite vinove loze, gdje će najbolje pokazati svoja svojstva.

Primjena

Koncentracija (%)

Napomena

STAR 80 WP

0,25

prva 2 prskanja (faza D-F)

POLYRAM DF

0,25

prva 2 prskanja (faza D-F)

DELAN 700 WDG

0,05

uključite u prva 2  prskanja (faza D-F)

ELECTIS WG

0,18

prva 2 prskanja (faza D-F)

CABRIO TOP*

0,2

primjena od faze  F-K; najviše tri puta godišnje u istom vinogradu


* CABRIO TOP suzbija istovremeno peronosporu i pepelnicu (dolazi iz nove grupe - strobilurina); pokazuje vrhunski učinak u suzbijanju pepelnice (kada je najjači "pritisak" pepelnice - fenofaza J-K)

3. Fungicidi sistemično-kontaktnog djelovanja

        Biljni organi prskani sistemičnim fungicidom upijaju aktivnu tvar, te se ona translocira (prenosi) nepromijenjena u obliku metabolita na veće ili manje udaljenosti unutar biljke.

        Sistemičnost može biti uzlazna (ksilem sistemik), koja je najjače izražena, ili silazna (floem sistemik). Neki fungicidi pokazuju kretanje u oba smjera. Nadalje za fungicide sistemičnog djelovanja osobito je da fungicidno-zaštitno djelovanje traje 8 do 12 dana, a vrijeme ulaska u list 30 – 60 minuta. Nakon toga ih kiša ne može isprati niti razgraditi sunčevo svjetlo. Djeluju stopirajuće do 48 sati, što znači da djeluju terapeutski, uništavaju micelij-hife gljive unutar lista i zaustavljaju ili usporavaju njen razvoj.

        Sistemični fungicidi smanjuju broj prskanja uz sigurniju zaštitu.

        Problem sistemičnih fungicida je brža pojava otpornosti (rezistentnosti) gljive patogena. Zato se uključuju u programe  zaštite vinove loze na "mjesto-poziciju" koje je najkritičnije za infekciju peronoporom. To su faze neposredno pred cvatnju (H) do zatvaranja grozda (K).

        Osobine sistemičnog fungicida nakon prskanja su sljedeće:

 

Preparat

Koncentracija [%]

Napomena

RIVAL WP

0,3 - 0,4

 

FORUM STAR

0,2

 

RIDOMIL GOLD MZ 68 WP

0,25

 

RIDOMIL GOLD PLUS 42,5

0,4

 


        NAPOMENE:
        Svaki od navedenih fungicida ima svoju "idealnu poziciju" u programu zaštite. Sastoje se od sistemične i kontaktne komponente:


        Opasnost od peronospore u normalnim godinama prestaje oko 15.srpnja. Tada list postaje otporniji na infekcije a i visoke temperature stopiraju razvoj bolesti.

        Općeniti program za suzbijanje peronospore izgleda ovako:

1.       faza A-C: bakreni pripravak u trostrukoj (faza C dvostrukoj) koncentraciji u odnosu na onu koja se koristi u toku vegetacije

2.       faza D-G: organski kontaktni ili bakreni fungicid – 2 prskanja u razmaku 7-10 dana

3.       faza H: sistemično-kontaktni fungicid

4.       faza I: cvatnja

5.       faza J: sistemično-kontaktni fungicid

6.       faza J-K: sistemično kontaktni ili bakreni fungicid

7.       faza K: bakreni fungicid


        Svaka regija, ovisno o slijedu vremenskih prilika imat će više ili manje prskanja. Važno je znati slijedeća pravila:

zadnje prskanje nakon zatvaranja grozda provodi se bakrenim pripravkom