U zadnje vrijemae u vinogradarskim
krugovima često se govori o jednoj opasnoj bolest pod imenom crna pjegavost. O
čemu se radi?
Crna pjegavost (lat. Phomopsis viticola)
U proljeće pupovi na pojedinim čokotima ne tjeraju ili tjeraju samo
djelomično a list je deformiran i slabo se razvija. Konačan urod na takvim
čokotima je jako slab i nekvalitetan.
ZNACI BOLESTI: javljaju se na mladicama
i na rozgvi, a u nekih sorti na listovima i peteljkovini.
Najuočljiviji simptomi nastaju nakon
odrvenjavanja ujesen a vide se najbolje upravo sada. Zaražena rozgva ima
pepeljasto srebrnkastu boju s brojnim crnim točkicama ili lezijama. Iz takve
rozgve zaraženi pupovi ne tjeraju jednakomjerno, naročito donji, sporo
prolistavaju ili uopće ne prolistaju.
Iz rozgve zaraza može prijeći na
krakove koji tijekom godina oslabe i na koncu se osuše.
Na mladicama simptomi se javljaju na prvih nekoliko međukoljenaca. Na međukoljencima
nastaju uleknuta mjesta ovalna oblika plavkaste do crne boje zbog odumiranja
parazitiranih stanica.
Zaražena mladica i dalje raste dok se
uleknute pjege povećavaju a često i spajaju.
Zaraženi list pokazuje žućkaste pjege promjera 2-3 mm, s crnom točkom u sredini. Takav
list zaostaje u rastu i deformira se. Na peteljci lista može se primjetiti
nekroza tamno plave do crne boje.
RAZVOJ PARAZITA:
Parazit prodire u tkivo domaćina preko
puči i rana a povoljne temp. imaju širok raspon od 1-37C. Tijekom vegetacije
mladica stvara obranu od parazita stvaranjem plutastog (nekrotiziranog)
staničja na mjestima prodora gljive u tkivo. Time se u vegetaciji usporava
razvoj gljive. Međutim glavno širenje gljive odvija se ujesen i zimu kada su
obrambeni procesi loze usporeni ili ih uopće nema.
ZAŠTITA:
Bolest se prenosi sadnim materijalom. U
rezidbi je potrebno odstraniti što više zaraženih lucnjeva a ostavljati zdrave.
U jače zaraženim vinogradima postavlja se i pitanje što ostaviti a što
odrezati (gubi se uzgojni oblik). Nakon rezidbe materijal iznijeti iz
vinograda i spaliti.
Prisutnu bolest treba sustavno
suzbijati kroz duži niz godina s precizno izabranim fungicidima i terminima
prskanja.
Početi treba sa plavim prskanjem
neposredno pred kretanje vegetacije. Preporučam jedan od sljedećih pripravaka:
MODRA GALICA + VAPNO, BORDOŠKA JUHA, CUPRABLAU Z ili CUPRABLAU Z ULTRA.
Koncentraciju pripravaka treba povećati do 3 puta ovisno o stanju pupa. U mirovanju
3 puta a u zelenom vrhu pupa do 50%.
Kad se pup otvori potrebno je ponovo
prskati jednim od fungicida:
RIVAL, STAR 80, DELAN 700, POLYRAM DF ili ELECTIS WG.
Dodati CHROMOSUL i GLOBAL E-35 za suzbijanje grinja šiškarica.
U kasnija
prskanja protiv peronospore treba uvrstiti fungicide koji sadrže folpet (RIVAL, FORUM STAR) te (što je vrlo važno) kvalitetno prskati
unutrašnjost čokota da bi na prošlogodišnjoj rozgvi zaustavili razvoj piknida i
spora.
Vrlo je teško
iskorijeniti crnu pjegavost i potrebna je upornost s ovim programom za smanjenje potencijala razvoja crne pjegavosti.
