Lozina grinja - uzročnik akarinoze

        Opis: Lozine grinje Phyllocoptes vitis Nal. i Epitrimerus vitis Nal. iz porodice Phyllocoptidae (uzročnik akarinoze) slične su lozinoj grinji Eriophyes vitis Nal. iz porodice Eriophyidae (uzročnik erinoze), a razlikuju se morfološki od ostalih paučnjaka, uglavnom, po tome što imaju samo 2 para nogu (zato se ova grupa zove Tetrapodilia). Tijelo je podijeljeno na glavo-pršnjak i zadak. Na zatku se nalaze 2 čekinje. Lozina grinja je vrlo sitna životinja (dugačka svega 0,6 mm, a široka 0,03 mm); duguljastog, crvolikog oblika i bijele je boje. Ove dvije vrste grinja međusobno su vrlo slične, a od porodice Eriophyidae se razlikuju samo po tome što imaju jaču segmentaciju na trbušnoj strani zatka, dok Eriophyidae imaju jednako segmentiran zadak.

        Štetnost: Akarinozu vinove loze najčešće izazivaju ove dvije vrste grinja koje obično dolaze zajedno i uzrokuju skraćivanje internodija. Pored toga listovi ostaju mali, zakržljali, požute i ako se gledaju prema svjetlu imaju zvjezdaste žute pjege. Najzaraženiji pupovi posmeđe i uginu, a iz nekih se razviju izboji sa skraćenim internodijima u cik-cak rastu. Zbog oštećenog glavnog pupa izboji kreću iz postrnih pupova, pa nastaju dvostruki izboji koji su slabiji od zdravog izboja. Na listu se vide obodi okruženi dekoloriranom zonom. Tu se list često prošuplji. Češća je deformacija lista s tamnim uzignutim rubom i šarenom plojkom. Takav list poprima tamniju boju s ljubičastim odsjajem.
Kod nas skraćivanje internodija i žućenje lišća izaziva još i crveni pauk, a slične simptome mogu izazvati i neki drugi faktori (infektivna degeneracija loze, biljno-hranidbeni, uzgojni i drugi momenti). Ove su vrste općenito mnogo štetnije od lozine grinje (Eriophyes), jer napadnuti izbojci ne donose plod, ne stvara se plodno drvo, a kod višegodišnjih napada čokoti se postepeno suše.

        Biologija: Žive slobodno na listu, a prezimljuju pod korom čokota na prijelazu starog drva u novo. Tokom ljeta daju 4-5 generacija.

        Mjere suzbijanja: Ako su čokoti bili napadnuti prethodne godine, preporučuje se poslije rezidbe, a prije izbijanja izbojaka, premazivanje mjesta gdje prezimljuju grinje. Osim toga preporuča se prskanje čokota sumpornim (CHROMOSUL 80 WP) ili uljno-organofosfornim sredstvima (OLEO ULTRACID 100 EC) ili sredstvima na bazi fenazqin (DEMITAN). Prethodno treba staru koru sastrugati. Važna je pravovremena aplikacija uz povećanu potrošnju škropiva.