Prošla godina neka posluži kao opomena svim vinogradarima!
Grinje su opasni štetnici u kišnim i hladnim uvjetima razvoja vinove loze!

U našim uvjetima uzgoja vinove loze štetne su dvije vrste grinja, a njihova štetnost uvelike ovisi o vremenskim uvjetima prilikom kretanja vinove loze.
Colomerus/Eriophyes vitis Pgst.-grinja uzročnik erinoze
Calepitrimerus/Phylocoptes vitis Nal.-grinja uzročnik akarinoze

Prošla godina zabilježena je kao godina u kojoj su se grinje pojavile u alarmantnoj populaciji pričinjavajući štete širom kontinentalnog dijela Hrvatske. Način razvoja štetnika upozorava da su i ove godine moguće značajnije štete u početku kretanja vegetacije. Nadam se da će ovaj članak pomoći u kvalitetnijoj borbi protiv ovog opasnog štetnika.

Colomerus/Eriophyes vitis Pgst.-grinja uzročnik erinoze

Grinja pričinjava štete u vidu nabreklina (šiški) na licu, te vunaste prevlake na naličju lista. Pri jačoj zarazi prevlaka se formira i na grozdićima. Neki autori smatraju da su listovi ugroženi grinjama osjetljiviji na zarazu plamenjačom. U uvjetima jako visoke ili jako niske vlažnosti zraka grinje oštećuju lozu na još dva načina: oštećenjem zametka unutar pupa i jakim uvijanjem lista bez stvaranja vunaste prevlake na naličju.

OPIS: grinje imaju duguljasto tijelo veličine 0,2 mm i dva para nogu. Usni ustroj služi im za bodenje i sisanje.

SIMPTOMI: nakon pojave listića, na gornjoj strani lista formiraju se mjehuraste nabrekline velike poput graška. Isprva su crvene, ljubičaste ili žute, a s vremenom pozelene. Na naličju nasuprot mjehura nastane udubljenje obloženo vunastom prevlakom nastalom uslijed hipertrofije stanica epiderme, a zbog štetnog sisanja grinja. Nastala prevlaka je u početku nježna i bijela, da bi s vremenom postala gusta s crvenkastim ili ljubičastim sjajem (uslijed nakupljanja antocijana). U zadnjoj fazi prevlaka požuti i posmeđi. Tkivo unutar šiške se osuši, a grinja prelaze na mlađe dijelove biljke.

Oštećenja pupa jače su vidljiva u uvjetima kišnog i hladnog vremena, nedostatku hraniva ili jake suše u fenofazi bubrenja i otvaranja pupova. Grinje imaju više vremena oštećivati nabubreni pup koji sporo izrasta, a kod jake brojnosti štetnika ugroženi pup uopće ne potjera. Ako istjera izrasli izboji ostanu kratki, zakržljaju i brzo se posuše.

Sisanje grinja na žilama lišća uvjetuje uvijanje obje strane lista prema dolje. Uvijeni list formira oblik žlice ili čak cilindra. Pri pokušaju rastvaranja list lako pukne. Jači simptomi uvijanja jave se na vršnom lišću koje požuti i otpadne. Uslijed sisanja uzduž žila pojave se nektrotična lezije.

RAZVOJ: štetnik prezimi kao odrasla grinja skriven ispod ljuskica pupa. Nakon sisanja na pupovima, grinja odloži jaja iz kojih se razviju ličinke. Razvoj od jaja do jaja traje 40-50 dana. Uzročnik erinoze razvije 6-7 generacija godišnje. Tijekom zime u jednom pupu može se pronaći do 100 grinja, a na listu u vegetaciji do nekoliko stotina. Već samo jedna može izazvati tvorbu mejhuraste nabrekline.

Calepitrimerus/Phylocoptes vitis Nal.-grinja uzročnik akarinoze

OPIS: grinja ima duguljasto tijelo veličine 0,2 mm i dva para nogu. Usni ustroj služi im za bodenje i sisanje.

SIMPTOMI: sisanjem unutar pupa uzrokuju smeđenje i ugibanje pupa. Ako napadnuti pupovi potjeraju, izboji zakržljaju, a internodiji se skrate. Zbog oštećenja glavnog pupa, izboji tjeraju iz postranog pupa pa se pojave dvostruki izboji. Sisanjem na lišću pojave se točke okružene dekoloriranom zonom, ponekad zvjezdastog oblika. Mjesta uboda se ponekad osuše i ispadnu. Ipak je list najčešće deformiran s uzdignutim rubom i šarenom (mozaičnom) plojkom. Napad grinja krajem ljeta uzrokuje tamnu boju lista uslijed brojnih tamnih točki nastalih od sisanja. Nekad takvo lišće daje ljubičastu refleksiju. Najjače štete jave se u godinama kada loza sporo napreduje uslijed hladnoće pa grinje imaju više vremena pričinjavati štetu na jednom mjestu. U takvim uvjetima mlado lišće izgleda kao ofureno mrazom. U normalnim uvjetima rasta vinove loze, štete se rasprše na veći površinu vinove loze uslijed bržeg rasta. Međutim, veliki broj grinja u pupu tijekom zime izazove jače štete bez obzira na vremenske uvjete u početku vegetacije.

RAZVOJ: prezimi ženka ispod kore na čokotu ili ispod ljuski pupa. Ženke odlažu bezbojna jaja. Stadij jaja traje 10ak dana. Iz jaja izlaze ličinke koje sišu sokove iz pupa, mladih izboja u porastu i lišća. Stadij ličinki traje 8-10 dana, a nimfalni stadij još 8 dana. Štetnik u našim uvjetima razvije 3-6 generacija godišnje.

SUZBIJANJE grinja uzročnika erinoze i akarinoze: kako opisani uzročnici prezimljuju u pupu učinkovita su uljna sredstva kojima treba dodati sumporni pripravak CHROMOSUL 80. Dodatkom CHROMOSULA 80 ujedno se suzbije rana zaraza pepelnicom (iz pupa). Međutim, važno je napomenuti da primjena treba "pomaknuti" u fenofazu bubrenja i otvaranja pupa kako bi što više sredstva došlo u kontakt s grinjama. Aplikacija škropiva mora biti vrlo kvalitetna tzv. "kupanje" vinove loze. Drugi rok tretiranja je početak kretanja vegetacije kada grinje prelaze iz pupova na mlađe izboje. U tom roku koristi se pripravak DEMITAN. CHROMOSUL 80 apliciran tijekom porasta mladica, (1-2 puta do cvatnje) smanjuje populaciju grinja uzročnika erinoze i akarinoze. Sredinom i krajem ljeta brojnost grinja dostiže maksimum, pa primjena akaricida (DEMITAN EC) u tom periodu smanjuje mogućnost šteta u sljedećoj godini. Štetnik se prenosi sadnim materijalom (u pupovima) pa o tome treba voditi računa prilikom nabavke sadnica.